Krvarenje desni lako je zanemariti. Primijetite malo krvi na četkici za zube ili prilikom čišćenja zubnim koncem, isperete usta i nastavite dalje. Pogotovo ako ništa ne boli.
No upravo je izostanak boli jedan od razloga zbog kojih se upala desni često otkrije kasnije nego što bi trebala.
Ako se krvarenje pojavilo jednom nakon agresivnog četkanja, ne mora značiti da postoji problem. Ali ako se krv pojavljuje redovito, pri četkanju, korištenju zubnog konca ili čak spontano, vrijedi otkriti zašto. Zdrave desni u pravilu ne krvare pri normalnom održavanju oralne higijene.
Najčešći uzrok je gingivitis, odnosno početna upala zubnog mesa. Dobra je vijest da se u toj fazi stanje najčešće može smiriti. Problem nastaje kada se na krvarenje naviknemo i godinama ga prihvaćamo kao nešto „normalno“.
Jer neliječena upala kod dijela pacijenata može napredovati i zahvatiti tkiva koja drže zub.
Zašto desni krvare?
Najčešći odgovor nalazi se upravo uz rub zubnog mesa.
Na zubima se svakodnevno stvara zubni plak, mekana naslaga koja sadrži bakterije. Ako se plak ne uklanja dovoljno temeljito, posebno uz rub desni i između zubi, može izazvati upalnu reakciju.
Desni postaju crvenije, otečene i osjetljivije. Tkivo koje je upaljeno lakše krvari, pa se prvi znak problema često pojavi upravo na četkici ili zubnom koncu.
Takva površinska upala naziva se gingivitis.
Gingivitis pritom može postojati bez značajne boli. Možete normalno jesti, govoriti i prati zube, a da jedini znak bude povremeno krvarenje. Osim krvi, vrijedi obratiti pažnju i na druge rane znakove kojima zubno meso može upozoravati da nešto nije u redu.
Gingivitis i parodontitis nisu isto
Ova dva pojma često se koriste kao da označavaju isti problem, ali među njima postoji važna razlika.
Gingivitis je upala ograničena na zubno meso. Potporna tkiva i kost koja drži zub još nisu nepovratno oštećeni. Kada se uklone plak i zubni kamenac te uspostavi dobra oralna higijena, upala se može povući.
Parodontitis je bolest koja zahvaća dublje strukture oko zuba.
Kako bolest napreduje, mogu se stvarati parodontni džepovi, zubno meso može se povlačiti, a postupno se može gubiti i kost koja podupire zub. Više o samoj bolesti, dijagnostici i mogućnostima liječenja možete pročitati na stranici parodontologija.
Ono što parodontitis čini posebno nezgodnim jest činjenica da ni on u početku ne mora boljeti.
Zub može izgledati potpuno normalno, dok se promjene događaju ispod ruba zubnog mesa. Tek kod uznapredovale bolesti pacijent može primijetiti izraženije povlačenje desni, promjenu položaja zubi ili njihovo klimanje.
Zato je krvarenje desni korisno shvatiti kao rani signal, a ne čekati simptome koji se pojavljuju kada je problem već znatno veći.
Kakve veze zubni kamenac ima s upalom desni?
Velike.
Ako se zubni plak dovoljno dugo ne uklanja, može mineralizirati i pretvoriti se u zubni kamenac. Za razliku od mekanog plaka, kamenac više nije moguće jednostavno ukloniti četkicom.
Njegova hrapava površina dodatno pogoduje zadržavanju novih bakterijskih naslaga. Kamenac pritom ne mora biti samo onaj žućkasti ili smećkasti sloj koji možemo vidjeti. Može se nalaziti i ispod ruba zubnog mesa.
U takvoj situaciji možete vrlo savjesno prati zube, ali postojeće tvrde naslage neće nestati.
Potrebno ih je profesionalno ukloniti, nakon čega je svakodnevnom higijenom lakše održavati zube i desni čistima. Ako želite detaljnije razumjeti kako nastaje i zašto nije samo estetski problem, pročitajte i kako zubni kamenac utječe na zdravlje.
Krvare mi desni kada koristim zubni konac – trebam li prestati?
Ne nužno.
To je jedna od čestih reakcija: zubni konac izazove krvarenje pa ga osoba prestane koristiti jer misli da ozljeđuje desni.
Ako međuzubni prostori dugo nisu temeljito čišćeni, desni na tim mjestima mogu biti upaljene i upravo zato krvariti pri čišćenju. Prestanak čišćenja tada ne rješava uzrok, plak ostaje na istom mjestu.
S druge strane, moguće je ozlijediti zubno meso ako se konac koristi preagresivno ili nepravilnom tehnikom.
Slično vrijedi za četkicu za zube. Tvrda četkica i snažno pritiskanje ne znače bolje oprane zube. Mogu nepotrebno traumatizirati zubno meso. Ako niste sigurni što koristiti, korisno je znati kako odabrati odgovarajuću četkicu i pastu za zube.
Pravilna oralna higijena treba biti temeljita, ali nježna.
Jesu li plak i kamenac jedini razlozi zbog kojih desni mogu krvariti?
Nisu.
Iako su gingivitis i nakupljanje plaka među najčešćim uzrocima, na stanje desni mogu utjecati i drugi čimbenici.
Hormonalne promjene, primjerice tijekom trudnoće, mogu pojačati reakciju zubnog mesa na plak. Određeni lijekovi mogu utjecati na krvarenje ili izgled desni, a promjene u usnoj šupljini ponekad mogu biti povezane i s općim zdravstvenim stanjem.
Važan čimbenik je i pušenje.
Pušenje povećava rizik za parodontne bolesti, ali istodobno može prikriti jedan od njihovih najočitijih znakova. Zbog djelovanja nikotina na krvne žile, desni kod pušača mogu krvariti manje nego što bismo očekivali s obzirom na stupanj bolesti.
Zato vrijedi zapamtiti i obrnuto pravilo: ako desni ne krvare, to samo po sebi ne dokazuje da su zdrave.
Koji simptomi uz krvarenje desni zahtijevaju dodatnu pažnju?
Krvarenje je samo jedan od mogućih znakova.
Obratite pažnju ako su desni crvene, natečene ili osjetljive, ako se povlače i zubi izgledaju duže nego prije ili ako se neugodan zadah stalno vraća unatoč redovitoj higijeni.
Kod uznapredovalijih problema mogu se pojaviti promjene u prostoru između zubi, gnojni sadržaj uz zub, promjena zagriza ili osjećaj da se neki zub pomiče.
Nije potrebno čekati da se pojave svi simptomi. Ponavljano krvarenje samo po sebi dovoljan je razlog da se provjeri stanje zubnog mesa.
Što se zapravo pregledava kada desni krvare?
Cilj pregleda nije samo pronaći mjesto koje krvari. Potrebno je utvrditi zašto krvari.
Pregledom se procjenjuje stanje zubi i desni, količina plaka i zubnog kamenca, postoje li znakovi povlačenja zubnog mesa te kakvo je stanje tkiva oko pojedinih zubi.
Ako postoji sumnja na parodontnu bolest, mjere se parodontni džepovi. Prema potrebi radi se i rendgenska snimka kako bi se procijenila kost koja podupire zube.
Tek povezivanjem tih informacija može se razlikovati početna upala desni od parodontitisa i odrediti odgovarajuća terapija. To je razlog zbog kojeg samo pogled u ogledalo ne može pokazati koliko je problem ozbiljan.
Kako se liječi upala desni?
Kod gingivitisa cilj je ukloniti uzrok upale.
Profesionalnim čišćenjem uklanjaju se plak i zubni kamenac koji se više ne mogu odstraniti kod kuće, a pravilnom oralnom higijenom sprječava se njihovo ponovno nakupljanje.
Ako je dijagnosticiran parodontitis, terapija je složenija jer je potrebno tretirati i područja ispod ruba zubnog mesa. Nakon aktivnog liječenja slijede redovite kontrole i parodontološko održavanje kako bi se bolest dugoročno držala pod kontrolom.
U određenim parodontološkim postupcima dentalni laser može imati ulogu dodatne metode, ali nije zamjena za temeljito uklanjanje bakterijskih naslaga i kontrolu bolesti. O tome smo detaljnije pisali u članku Laser u stomatologiji: kada i zašto se koristi.
Drugim riječima, ne postoji jedno univerzalno „čišćenje desni“ koje rješava svaki problem. Terapija ovisi o tome radi li se o gingivitisu, parodontitisu ili nekom drugom uzroku krvarenja.
Što možete napraviti kod kuće ako vam desni krvare?
Nemojte prestati prati područje samo zato što vidite krv.
Zube treba četkati najmanje dva puta dnevno, nježno i sustavno, a posebnu pažnju posvetiti području uz rub desni. Prostori između zubi također zahtijevaju svakodnevno čišćenje zubnim koncem ili interdentalnim četkicama, ovisno o njihovoj veličini.
Vodica za ispiranje usta može biti koristan dodatak kada za nju postoji indikacija, ali ne može zamijeniti četkicu i mehaničko uklanjanje plaka.
Ako pravilno održavate higijenu, a desni i dalje krvare, nemojte pokušavati problem riješiti još snažnijim četkanjem. Tada treba pronaći uzrok.
Kada se zbog krvarenja desni treba javiti doktoru dentalne medicine?
Jednokratno krvarenje nakon što ste prejako koristili zubni konac nije isto što i desni koje krvare gotovo svaki dan.
Pregled je preporučljiv ako se krvarenje ponavlja, pojavljuje spontano ili već pri nježnom četkanju. Posebno je važno reagirati ako se istodobno pojavljuju povlačenje zubnog mesa, otečenost, neugodan zadah koji se vraća, gnoj uz zub, promjene položaja zubi ili njihova pomičnost.
I još nešto važno: nemojte čekati da počne boljeti. Kod bolesti desni bol često nije prvi simptom. Kada se pojave izražene tegobe, bolest može biti znatno uznapredovala.
Krvarenje desni nije nešto na što se treba naviknuti
Ako već neko vrijeme vidite krv na četkici, lako je početi doživljavati je kao normalan dio pranja zubi. Ali, to nije normalno.
Ponavljano krvarenje desni najčešće govori da postoji razlog zbog kojeg je zubno meso upaljeno ili osjetljivo. U početnoj fazi to može biti gingivitis koji se pravilnim liječenjem i dobrom oralnom higijenom može smiriti. Ako se upala razvije u parodontitis, mogu biti zahvaćena i dublja tkiva koja zube drže stabilnima.
Zato cilj nije samo zaustaviti krvarenje. Cilj je otkriti zašto se pojavilo i ukloniti uzrok dok još možemo sačuvati zdrave desni, kost i prirodne zube.
Ako vam desni redovito krvare, pregled je najjednostavniji način da saznate radi li se o prolaznoj iritaciji ili problemu kojem treba posvetiti više pažnje. Nazovite nas na 099 344 0407 ili nam pišite na info.dentalestetica@gmail.com kako bismo otkrili uzrok krvarenja desni i sačuvali vaše zube!
